Godina proizvodnje: 1958
Trajanje: oko 160 minuta
Tehnika: 35mm totalscope, c/b
Filmski rod: Igrani film
Režija:
De Santis, Giuseppe
Produkcija:
Jadran film
Snimatelj:
Scarpelli Marco
Sinopsis:
Unatoč tome što nema dozvolu, Emil Kozma iz izoliranoga planinskog sela u općini Zagora pokreće inicijativu za izgradnju puta do glavne ceste prema gradu. Postupno mu se pridružuju i drugi seljaci, pretpostavljajući da je u pitanju državna inicijativa i da će moći sada dobiti kredit za podmirenje najnužnijih životnih potreba. Kad se otkrije da je Emil poduzeo radove na svoju ruku, prekasno je zaustaviti projekt koji bi mogao čitavo mjesto povezati sa svijetom…
Uloge:
Silvana Pampanini, Eleonora Rossi Drago (Suzana), Massimo Girotti (Naklapalo), Bert Sotlar (Emil Kozma), Milivoje Živanović (učitelj), Gordana Miletić (Anđela), Nikša Štefanini (David), Hermina Pipinić (Agneza), Lya Rho-Barbieri (Roza), Antun Vrdoljak (Bernard), Ivica Pajer (Lorenco) i dr.
Zemlja proizvodnje:
Federativna Narodna Republika Jugoslavija (Narodna Republika Hrvatska)
Scenarij:
Giuseppe De Santis, Maurizio Ferrara, Tonino Guerra, Elio Petri, Gianni Puccini, Mario Socrate
Glazba:
Vladimir Kraus-Rajterić
Montaža:
Boris Tešija
Scenografija:
Želimir Zagotta
Kostimografija:
Oto Reisinger, Jagoda Buić-Boretti (kasnije samo Buić)
Komentar:
Slavni talijanski sineast Giuseppe De Santis (Tragičan lov, Gorka riža, Nema mira među maslinama), nakon što mu je karijera u domovini krenula silaznom putanjom, realizirao je u hrvatskoj produkciji, ali s glavnim kreativnim suradnicima koji su gotovo isključivo bili Talijani, zakašnjeli neorealistički film koji je na jugoslavenskoj filmskoj sceni, budući da su očekivanja od čuvenog gosta bila prevelika, izazvao poprilično razočarenja, pa je na festivalu u Puli, premda osvojivši drugu nagradu za najbolji film i diplomu za režiju, ostao u potpunoj sjeni neusporedivo svježijeg i modernijeg ostvarenja Nikole Tanhofera H-8. Ipak međunarodni odjek De Santisova filma bio je neusporedivo veći: nagrađen je Zlatnim globusom (ex equo) u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, a u istoj je kategoriji bio nominiran i za Oscara. Usto, nesumnjivo je da je tzv. mozaična dramaturgija u tretmanu problema ruralnog stanovništva, kao i slavljenje narodnog duha, imalo određenog utjecaja na Veljka Bulajića u njegovu godinu kasnije nastalom debitantskom ostvarenju Vlak bez voznog reda.
Dozvola za prikazivanje: od 12. srpnja 1958.
Izvoz: Čehoslovačka, Italija, SAD, Peru, Iran, Argentina, Sovjetski Savez, Mađarska, Venecuela, Meksiko, Kuba, Brazil, Bugarska, Egipat, Francuska, Kanada
Ukoliko primjetite netočne informacije ili pak imate ideju kako bi se ovu bilješku moglo unaprijediti, svakako nam javite.