Godina proizvodnje: 2013.
Trajanje: 75 minuta
Tehnika: DCP, boja
Filmski rod: Igrani film
Režija:
Matanić, Dalibor
Produkcija:
Hrvatska radiotelevizija
Snimatelj:
Černjul Vanja
Sinopsis:
Dobrodušna Keka (Areta Ćurković) domaćica je sa zagrebačke periferije, žena zasićena monotonijom u koju su joj zapali život i brak s uvijek namrgođenim željezničarom Bajom (Nikša Butijer), te svjesna osjećaja koje prema njoj gaji nespretni majstor Ilija (Goran Bogdan) koji joj se neprekidno udvara. Nakon njihova sukoba uzrokovanog Bajinim otkrićem Ilijinih namjera, prilikom čega čitava kuća bude demolirana, Keka odluči napustiti dom te otputovati u dalmatinsko mjesto za koje ju vežu lijepe uspomene s bračnog putovanja, možda i jedinog razdoblja u njenom životu kada se istinski osjećala sretnom. No, ni njezin boravak na moru neće proći bez nevolja, jer će se u Keku smjesta zaljubiti usamljeni ribar Lujo (Bojan Navojec), a za njom će ubrzo stići i Baja i Ilija koji ju obojica žele uvjeriti u iskrenost svojih osjećaja.
Uloge:
Areta Ćurković (Keka), Nikša Butijer (Baja), Goran Bogdan (Ilija), Bojan Navojec (Lujo), Mate Gulin (mještanin), Krešimir Mikić (samoubojica)
Zemlja proizvodnje:
Hrvatska
Scenarij:
Dalibor Matanić
Glazba:
Jura Ferina, Pavao Miholjević
Montaža:
Tomislav Pavlic
Scenografija:
Bojan Drezgić
Kostimografija:
Morana Cerovec
Komentar:
Romantična komedija Dalibora Matanića neduhovito je i statično režirano djelo monotone naracije koje se i zbog nedostatka zanimljivijih zbivanja unatoč trajanju od svega 75 minuta doima predugim i u koje je autor ne osobito suvislo i svrhovito uspio ugurati brojne utjecaje i posvete. Pored tjelesnih gegova nijemofilmskih burleski i slapsticka s asocijacijama na Jacquesa Tatija, tu su elementi menzelovske češke komedije, osobito u oslikavanju obiteljskog života protagonistice, potom talijanske komedije šezdesetih, komedije apsurda i felinijevske groteske, a u osnovi svega je kombinacija komedije situacije i karaktera. No, situacije su posve klišeizirane i neduhovite, a likovi plošni, sasvim stereotipni i neuvjerljivi, pri čemu Areta Ćurković i smireni te primjereno podigrani Nikša Butijer iz slabo napisanih uloga uspijevaju izvući maksimum. To nije slučaj s Goranom Bogdanom, koji lik Ilije tumači nerijetko iritantno i s pretjeranim osloncem na tjelesni geg. Posrijedi je kalkulantsko i eksploatacijsko ostvarenje u kojem autor ne uspijeva na pravi način iskoristiti mediteranski ambijent i kolorit, te u kojem ni posveta stripu Alan Ford u liku samoubojice kojeg tumači Krešimir Mikić ne postiže željeni učinak.
Početak prikazivanja: premijerno na pulskom festival 13. srpnja 2013. godine, redovita distribucija 13. ožujka 2014. godine
Nagrade i priznanja:
- Pulski filmski festival 2013. godine – Nacionalni program
Ukoliko primjetite netočne informacije ili pak imate ideju kako bi se ovu bilješku moglo unaprijediti, svakako nam javite.