Godina proizvodnje: 2017.
Trajanje: 75 minuta
Tehnika: DCP, boja
Filmski rod: Igrani film
Režija:
Bezinović, Igor
Produkcija:
Studio Pangolin
Snimatelj:
Vučinović Danko
Sinopsis:
Stola je mladić u kasnim dvadesetima koji ljeto provodi u Istri
tulumareći po festivalima. Jednoga dana, u Motovunu, susreće svog znanca
Roka koji njega i nekolicinu ostalih poznanika nagovara da mu se pridruže u
potrazi za obližnjim samostanom sa srednjovjekovnim freskama. No nakon što
im se pokvari autobus, a oni se putem izgube, njihov kratki izlet prerast će u
alegorijsko putovanje u nepoznato.
Uloge:
Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Belan, Iva Ivšić, Marko
Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
Zemlja proizvodnje:
Hrvatska
Scenarij:
Igor Bezinović, Ante Zlatko Stolica (prema istoimenom romanu Antuna Šoljana)
Glazba:
Hrvoje Nikšić
Montaža:
Hrvoslava Brkušić, Miro Manojlović
Scenografija:
Kostimografija:
Komentar:
Najveća vrlina Bezinovićeve adaptacije Šoljanova kultnog romana,
kojoj je velik doprinos dao i koscenarist te glavni glumac Ante Zlatko Stolica,
ona je kontekstualna – Kratki izlet drugačiji je od bilo čega viđenog u hrvatskoj
dugometražnoj produkciji u dugo godina koje su mu prethodile. Riječ o spoju
dokumentarističkog pristupa i alegorije o prirodi ljudske egzistencije, pri čemu
je prvih petnaestak minuta, dokumentaristički snimljenih u Motovunu za
vrijeme filmskog festivala, antologijskih dosega. Vrlo dojmljiva je i završnica kad
dvojica preostalih izletnika napokon stignu do svog cilja, crkvice s ikonama, i
tamo osvijeste iluziju o smislu; ali da te iluzije nije bilo, ne bi bilo ni razloga za
put, tj. za život, stoga je upravo iluzija, takva kakva je, dragocjena. Okvir
Bezinovićeva filma je besprijekoran, ali relativno problematično je ono između,
putovanje, preciznije hodanje unutrašnjošću Istre. Dojam je da je ta jezgra
previše 'tanka', ne samo zato što likovi kao individualno profilirani entiteti ne
postoje, pa tako ni njihovi odnosi (to je 'uračunato' u alegorijski sloj koncepcije
filma), nego i stoga što taj dugi put zapravo nije dovoljno dug, tj. nedostaje mu
epičnosti, a od niza epizoda, u kojima se premalo koriste specifičnosti prirodne
ambijentacije, neupitno je upečatljiva samo jedna, ona jezerska.
Početak prikazivanja: premijerno 29. siječnja 2015. na Međunarodnom
filmskom festivalu u Rotterdamu
Nagrade i festivali:
- Međunarodni filmski festival Rotterdam, 2017.
- Kino otok – Međunarodni filmski festival Izola, 2017.
- Underhill festival Podgorica, 2017.
- Tarkovski festival Zrcalo, Ivanovo, 2017. – Nagrada žirija za najboljeg režisera, Nagrada mladih kritičara
- Evropski filmski festival Palić, 2017. – Specijalno priznanje
- Pulski filmski festival, 2017. – Velika zlatna arena za najbolji film, Zlatna arena za najbolji zvuk
- Motovun Film Festival, 2017.
- Dokufest Prizren, 2017.
- Novi horizonti međunarodni filmski festival, Wrocław, 2017.
- Divan film festival, Craiova, 2017.
- Solunski međunarodni filmski festival (Thessaloniki), 2017.
- Sevillski festival de cine, 2017.
- Splitski filmski festival - Međunarodni festival novog filma, 2017. –
Specijalno priznanje
- Zagreb Film Festival, 2017.
- Trst Film Festival, 2018.
- Sofijski međunarodni filmski festival, 2018.
Ukoliko primjetite netočne informacije ili pak imate ideju kako bi se ovu bilješku moglo unaprijediti, svakako nam javite.