Godina proizvodnje: 1958
Trajanje: 81 minuta
Tehnika: 35mm standard, c/b
Filmski rod: Igrani film
Režija:
Hieng, Andrej
Golik, Krešo
Produkcija:
Viba film (Ljubljana)
Snimatelj:
Kališnik Janez
Sinopsis:
Uoči Drugog svjetskog rata, njemački ovčar (kuja) Kala pripada mladom Andreju i hrabro se bori s vukovima koji napadaju selo. Jugoslavenska vojska se predaje, a Nijemci okupiraju zemlju. Andrejev otac pruža otpor i bude ubijen, a Andreja sa ostalim suseljanima odvode u logor. Kalu preuzima njemački oficir koji je trenira da postane krvoločni pas. Ona pobjegne i vraća se u selo, no nalazi samo spaljenu kuću. U logoru Andrej upoznaje bivšeg jugoslavenskog vojnika Filozofa, koji se panično boji pasa jer su ga već jednom napali. Kad zajedno pobjegnu, put im se ukrsti s Kalom: Andrej je ne prepozna, Filozof zahtijeva da je ubiju, no pas nestane i sakrije se u vučjem brlogu. Otad skita s vukom po razrušenim selima i gradovima, kloneći se ljudi. Po oslobođenju, Andrej se vraća u rodno mjesto, obnavlja rodnu kuću i pridružuje se susjedu u potrazi za vukom koji mu kolje ovce. Ubiju vuka, ali ovce i dalje nestaju. Potraga se nastavlja, sve dok Kala ne napadne Andreja, ali ga prepozna i povuče se. Susjed je ustrijeli, no Kala se, smrtno ranjena, uspije dovući sa svojim (vučjim) mladuncima do Andrejeve kuće. Andrej se odlučuje brinuti za njezino leglo.
Uloge:
Lojze Potokar (Djed), Jure Doležal (Andrej), Helena Kordaš (Ana), Stevo Žigon (Filozof), Slavko Švajger (Susjed Krel), Marjan Kralj (ilegalac), Marijan Kralj i dr.
Zemlja proizvodnje:
Federativna Narodna Republika Jugoslavija (Narodna Republika Slovenija)
Scenarij:
Ivan Ribič (prema vlastitoj istoimenoj noveli)
Glazba:
Blaž Arnič
Montaža:
Darinka Peršin
Scenografija:
Ivo Spinčić
Kostimografija:
Juvanova
Komentar:
Prije no što je stekao status jednog od najuglednijih suvremenih slovenskih književnika (proznim i dramskim uracima koji su se oslanjali na modernističko i psihoanalitičko iskustvo), Andrej Hieng režirao je ovaj film uz suredateljsku podršku filmski već podosta iskusnog gosta iz Hrvatske Kreše Golika. Poput Golikova prethodna ostvarenja Djevojka i hrast, Kala je izrazito stilizirano ostvarenje ekspresivnog vizualnog izričaja i uglavnom je naišla na odobravanje kritike. No kao slovenska produkcija koja je rijetko ili nikako stizala na repertoar hrvatskih kinotečnih dvorana odnosno televizije, današnjim je filmofilima u Hrvatskoj gledateljski sasvim nepoznata.
Dozvola za prikazivanje: od 9. srpnja 1958.
Izvoz: Bugarska, DR Njemačka
Ukoliko primjetite netočne informacije ili pak imate ideju kako bi se ovu bilješku moglo unaprijediti, svakako nam javite.