Godina proizvodnje: 2009.
Trajanje: 90 minuta
Tehnika: 35 mm, boja
Filmski rod: Igrani film
Režija:
Nuić, Antonio
Produkcija:
Baš Čelik
Film and Music Entertainment
MaNuFaktura
Propeler Film
Zagreb Film Festival
Snimatelj:
Pivčević Mirko
Sinopsis:
Hercegovina tijekom ljeta 1995. godine, nedugo prije oslobodilačke vojne akcije Oluja. Nakon što punih 7 godina nije bio u rodnom selu Drinovcima, 39-godišnji Boro (Nebojša Glogovac) sa suprugom Jasnom (Nataša Janjić) i sinom Lukom (Roko Roglić) stiže u posjet obitelji. Pored njegovog oca Paška (Tonko Lonza), s kojim od majčine smrti uopće ne razgovara, tu su brižna očeva sestra (Asja Jovanović), stric Ante (Ljubomir Kapor) i Borin oduzeti brat Petar (Emir Hadžihafizbegović), koji je za vrijeme rata u Sarajevu postao invalid. A Boro je grub, šutljiv i nesretan čovjek otuđen od Jasne s kojom se neprestano svađa. Tijekom ponovnog druženja s obitelji Boro će se zbližiti sa sinom te otvoreno sukobiti s ocem i suprugom, a kroz njihove zategnute odnose na vidjelo će postupno izići mračna obiteljska tajna. Svojevrsni katalizator u tome bit će i jedan magarac.
Uloge:
Nebojša Glogovac (Boro), Nataša Janjić (Jasna), Ljubomir Kapor (Ante), Tonko Lonza (Paško), Emir Hadžihafizbegović (Petar), Roko Roglić (Luka), Trpimir Jurkić (Iko), Asja Jovanović (tetka), Gordana Boban (Danica), Blaž Boban
Zemlja proizvodnje:
Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Republika Srbija, Velika Britanija
Scenarij:
Antonio Nuić
Glazba:
Srđan Gulić
Montaža:
Marin Juranić
Scenografija:
Nedjeljko Mikac
Kostimografija:
Ante Tonči Vladislavić
Komentar:
Psihološka obiteljska melodrama na pulskom festivalu 2009. godine nagrađena Zlatnim arenama za najbolji scenarij, kameru i glazbu, kao i nagradom Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara, te iste godine na Palm Springs Film Festivalu ovjenčana Nagradom za najbolji strani film, djelo je iznimno sugestivne i promišljene režije, maestralne fotografije i dojmljivog tjeskobnog ozračja. Oporu i atmosferičnu strindbergovsku dramu nose sjajni glumački nastupi, a osim iznijansiranih prikaza psiholoških stanja protagonista i njihovih kompleksnih međuodnosa odlikuju ju i vrsno napisani životni dijalozi te iznimno uspjela glazba u koju su spretno umetnute melodijske varijacije pjesme "Why Does My Heart Feel So Bad" američkog glazbenika Mobyja. U ulogu autodestruktivna i elementima tragike obilježena oca Paška te u njegov odnos sa sinom, Tonko Lonza unosi asocijacije na Ignjata Glembaja i njegov sukob s Leoneom, a cjelina je stilski dorađena s osloncem na kameru Mirka Pivčevića, koji ispranim bojama i uporabom sepije iznimno sugestivno dočarava atmosferu vrelog ljetnog dana na hercegovačkom kršu.
Početak prikazivanja: premijerno u srpnju 2009. godine na pulskom festivalu, redovita kino-distribucija 16. rujna 2009. godine
Nagrade i festivali:
- Pulski filmski festival 2009. godine – Zlatne arene za scenarij, kameru i glazbu, nagrada Oktavijan HDFK
- Palm Springs Film Festival 2009. godine – Nagrada za najbolji strani film
- Bergamo Film Meeting 2010. godine – brončana nagrada Rosa Camuna
- 15. Sarajevo Film Festival 2009. godine – natjecateljski program
- 33. Göteborg International Film Festival 2010. godine – program Five Continents
- Vukovar Film Festival 2009. godine
- Oscar 2010. godine – službeni hrvatski kandidat za nominacije za najbolji film iz neengleskog govornog područja
- 39. International Film Festival Rotterdam 2010. godine – Službena selekcija Bright Future
- 23. dodjela nagrada Europske filmske akademije 2010. godine – uži izbor za nominacije
- Sevilla Film Festival 2010. godine
Ukoliko primjetite netočne informacije ili pak imate ideju kako bi se ovu bilješku moglo unaprijediti, svakako nam javite.