Duga mračna noć film

1. Početna
2. Filmovi
3. Duga mračna noć

---

Godina proizvodnje: 2004.

Trajanje: 200 minuta

Tehnika: 35 mm, boja

Filmski rod: Igrani film

---

Režija:
Vrdoljak, Antun

Produkcija:
Hrvatska radiotelevizija
Mediteran film

Snimatelj:
Vrdoljak Vjekoslav

Sinopsis:
Mladi Ivo Kolar (Goran Višnjić) zagrebački je student koji neposredno prije Drugog svjetskog rata stiže u rodno selo u Slavoniji, gdje žive njegov otac Luka (Boris Dvornik) i majka Kata (Vera Zima). Sluti se skori početak rata, Židovi žive u strahu, a folksdojčeri se dijele na nacističke simpatizere i na one koji Hrvatsku drže svojom domovinom. Rat će Ivu i njegova najboljeg prijatelja Matiju Matu Čačića (Goran Navojec) odvesti različitim putovima, pa dok će Mata postati ustaša Ivo će završiti u partizanima, oženiti se brižnom Verom (Katarina Bistrović-Darvaš) i postati ugledni komunist. No, sukob s rigidnim poslijeratnim socijalističkim sistemom suočit će ga s brojnim iskušenjima te pokraj četrdesetih dovesti na suprotne strane od njegova prijatelja Joke (Tarik Filipović) i moćnog druga Španca (Mustafa Nadarević).

Uloge:
Goran Višnjić (Ivan Kolar - Iva), Katarina Bistrović-Darvaš (Vera Kolar), Goran Navojec (Matija Čačić - Mata), Mustafa Nadarević (Španac), Ivo Gregurević (major), Tarik Filipović (Joka), Boris Dvornik (Luka Kolar), Vera Zima (Kata Kolar), Žarko Potočnjak (Alojz), Alen Liverić (Jozef Schmit), Goran Grgić (Franz Kirchmeier), Krešimir Mikić (Robert Neuman), Matko Raguž (Bartol), Vilim Matula (Ressler), Minja Jovičić (Emil), Boris Svrtan (Sandel), Ivan Brkić (Brko), Rene Bitorajac (govornik), Božidar Alić (Jakob), Inge Appelt (Bartolova majka), Ines Bojanić (mama s bebom), Mirela Brekalo (Matina majka), Asja Jovanović (Ruth), Marija Kohn (Marijana)

Zemlja proizvodnje:
Hrvatska

Scenarij:
Antun Vrdoljak

Glazba:
Igor Kuljerić, Siniša Leopold

Montaža:
Alfred Kolombo, Zdravko Rihtar

Scenografija:
Duško Jeričević, Ivan Ivan

Kostimografija:
Ika Škomrlj, Elvira Ulip, Dženisa Pecotić

Komentar:
Godine 2004. na pulskom festivalu ovjenčana Velikom Zlatnom arenom za najbolji film, Zlatnim arenama za najboljeg redatelja, glavnu mušku ulogu, scenarij i glazbu te nagradom Kodak za fotografiju, raskošno producirana (post)ratna drama epskog zamaha posljednji je kino-projekt scenarista i redatelja Antuna Vrdoljaka. Potencijalno vrlo intrigantnu priču o tragičnim ljudskim sudbinama zahvaćenim vihorom rata i uhvaćenim u žrvanj ideologije autor od samog početka razvodnjava obiljem patetike i trivijalnosti te stvara prilično neuvjerljivo, pristranim ideologiziranjem opterećeno i vrlo tezično djelo sa zagovorom konzervativnih vrijednosti i tradicionalizma. Nedostaci su i dramaturško-narativna rastresitost koja je zbog kombinacije monocentrične i policentrične dramaturgije odnosno perspektive povremeno kaotična, neprofilirani karakteri, inzistiranje na odveć doslovnoj biblijskoj simbolici i svojevrsna naknadna pamet kojom se iz u vrijeme snimanja aktualne autorove vizure površno i karikaturalno pokušavaju tumačiti zbivanja od više od pola stoljeća ranije. Problematični su i brojni slijepi dramaturški rukavci i motivi, suvišni likovi, zaobilaženje i iskrivljavanje stvarnih činjenica te često patetične glumačke interpretacije.

Početak prikazivanja: redovita kino-distribucija 7. ožujka 2004. godine

Nagrade i festivali:
- Pulski filmski festival 2004. godine – Velika Zlatna arena za najbolji film, Zlatne arene za najboljeg redatelja, glavnu mušku ulogu, scenarij i glazbu, nagrada Kodak za fotografiju
- Međunarodni filmski festival u Palm Springsu 2005. godine